Umuhanda wo mu kirere: Kwagura umuhanda Prince House-Masaka biratangirana n’ukwezi kwa Kabiri

Imiriko yo kwagura umuhanda Prince House–Giporoso–Masaka ufite igice kinini mu karere ka Kicukiro uzatangira kwezi kwa kabiri uyu mwaka nk’uko byatangajwe n’umuyobozi w’Umujyi wa Kigali, Samuel Dushimimana.

Uyu muhanda uzaba ufite n’umuhanda uca mu kirere (flyover), nk’uko byatangajwe n’Ikigo cy’Igihugu gishinzwe Guteza Imbere Ubwikorezi (RTDA) mu nkuru ziheruka.

Uyu muhanda usanzwe ugenda imodoka nyinshi, ukagira imirongo ibiri, uzagurwa ugire imirongo ine.

Uwo muhanda ufite uburebure bwa kilometero 10, ariko igice gituruka kuri Prince House kugera ahazwi nka Ku cya Mitsingi kizubakwamo ikiraro cyo mu kirere gifite uburebure bwa kilometero 1.2, na cyo kikagira ibice bine.

Ni umushinga uzafasha cyane mu guhangana n’urujya n’uruza rw’imodoka nyinshi zihurira muri biriya bice, ziva cyangwa zijya mu bice bikomeje guturwa cyane bya Masaka, Kanombe, ndetse no gukomeza mu ntara y’i Burasirazuba n’ahandi, utaretse n’izijya ku Kibuga cy’indege Mpuzamahanga cya Kanombe.

Imodoka zimwe zizajya zinyura kuri icyo kiraro cyo mu kirere, izindi zinyure munsi yacyo (mu muhanda wo munsi), ibintu bizafasha kugabanya ubucucike bw’imodoka no koroshya urujya n’uruza.

Uyu muhand umaze iminsi mu bikekerezo by’u Rwanda. Ku wa 18 Kamena 2019, ni bwo Guverinoma y’u Rwanda na Repubulika y’Abaturage y’u Bushinwa basinye amasezerano y’impano angana na miliyoni 42.8 z’amadolari ya Amerika, azifashishwa mu bindi bikorwa birimo kwagura no gusana umuhanda wa Prince House–Giporoso–Masaka.

Kwagura no gusana umuhanda wa Prince House–Giporoso–Nyandungu–Masaka bizatuma uhinduka umuhanda w’imirongo ine yose, uvuye ku wari ufite imirongo ibiri gusa.

Icyo gihe, uwari Umunyamabanga wa Leta ushinzwe ubukungu n’igenamigambi muri Minisiteri y’imari, Dr. Claudine Uwera, yavuze ko uyu uri mu mishinga yo kwagura imihanda mu Mujyi wa Kigali no mu nkengero zawo, hagamijwe kugabanya ubucucike bw’imodoka, koroshya ingendo no gutuma ibikorwa by’ubucuruzi bikorwa neza kandi bidahungabanye.

Yagize ati: “Uwo muhanda uzahuza rwagati mu Mujyi wa Kigali n’Agace k’Inganda (Special Economic Zone), ndetse n’icyambu cy’imbere mu gihugu cya Masaka, bityo ugabanye igihe n’ikiguzi byo gutwara abantu n’ibintu. Turashimira inkunga ya Guverinoma y’u Bushinwa kandi dutegereje gukomeza gushimangira ubufatanye hagati y’ibihugu byacu byombi.”

Src: Kigali Today

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *